Križobolja (lumbago) odnosno bolovi u donjem dijelu leđa danas su česti poremećaji mišića i kostiju leđa a po nekim procjenama zahvaćaju čak do 80 % ljudi tijekom života. Svi ljudi koji puno sjede, rade teške fizičke poslove, ili obrnuto, ne rade skoro ništa, kao i oni koji su imali operativan zahvat te oni starije životne dobi spadaju u rizičnu skupinu za razvoj boli.
Bol u leđima gotovo je najčešći razlog za odlazak liječniku. Ipak, ako povijest bolest i  fizikalni pregled ne upućuje na neku određenu bolest, slikovna se dijagnostika izbjegava kako se pacijenti ne bi zračili bez razloga.
SIMPTOMI
Bolovi koji se javljaju u donjem dijelu leđa najčešće počinju nakon određenog pokreta (uvijanja, podizanja ili naginjanja). Bol se može javiti odmah, ili idućeg jutra. U određenim se položajima bol jako pojačava ili čak širi uz nobu (išijas)
Prvi se puta ovakvi bolovi osjete između 20-e i 40-e godine života,
a nije rijetkost da se bol lagano provlači kroz cijeli život, pri čemu su epizode sve bolnije.
Često puta bol u leđima utječe i na kvalitetu sna, pa ljudima koji pate od bolova u leđima treba više vremena da zaspu, san je nemiran uz česta buđenja pa nije teško pogoditi kako se osoba budi nenaspavana i razdražljiva. Tijekom dužeg vremenskog razdoblja moguća je pojava simptoma depresije ili anksioznosti.
UZROCI
Za većinu bolova u leđima uzrok nije jasan, ali se pretpostavlja da su u pitanju manje ozljede mišića ili kostiju, istegnuće ligamenata ili uganućima zglobova. Određeni faktori kao što su loše držanje tijela, preveliki stres, pušenje, prevelika tjelesna težina ili neprikladan položaj kod spavanja također mogu doprinijeti bolovima u leđima.
Uzroci bolova u leđima također mogu biti i :

  • osteoartritis : ponekad nazvan degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili, jednostavno artroza, čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa i karakterizira ga uništavanje zglobne hrskavice
  • reumatski artritis : teška, kronična, upalna bolest vezivnog tkiva koje se najviše očituje na zglobovima. U ovom poremećaju imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su najčešće zahvaćeni mali zglobovi šake, zglavci, ramena, koljena i gležnjevi. Uz odgovarajuće zdravstvene mjere i izmjene životnog stila, oboljeli mogu imati dug i kvalitetan život.
  • degeneracija diska: označava proces postupnog trošenja i propadanja diska i samog kralješka uslijed uporabe, odnosno kretanja i opterećivanja kralježnice. Degeneracija je dio normalnog procesa starenja. Uslijed procesa degeneracije dolazi do promjena na diskovima lumbalne kralježnice koje mogu biti uzrokom razvoja brojnih bolesti i bolnih stanja donjeg dijela leđa (spinalna stenoza, radikulopatija, diskus hernija, artroza).
  • hernija diska : označava istiskivanje jezgre diskusa izvan diskusa (izvan anulusa), odnosno svog normalnog položaja unutar diskusa. Često se laički naziva „iskakanje diskusa“. Hernija diskusa, odnosno dio diska koji je istisnut, može vršiti pritisak na leđnu moždinu ili izlaze živaca iz leđne moždine, te također može vršiti pritisak i na krvne žile koje opskrbljuju leđnu moždinu krvlju.
  • fraktura kralježaka
  • infekcije ili tumori kralježnice
KORISNO JE ZNATI
  • Ležanje u krevetu (baš) i ne pomaže : jasno je da nekoliko dana nakon teže ozljede, velikog fizičkog napora  ili uganuća nije preporučljivo raditi i da se treba odmoriti. Ipak, bilo bi poželjno da vrlo brzo treba nastaviti s laganijim aktivnostima kako bi se mišići i kosti kralježnice navikli na kretanje. Ležanje u krevetu navikava tijelo na jedan položaj, a pritom nije nemoguće da se neki drugi dio također ukoči izazivajući dodatnu bol.
  • Snažnija bol ne znači ozbiljnije oštećenje : na svijetu nema dvije osobe koje s istom ozljedom osjećaju istu bol. Sama razina boli ovisi o brojnim faktorima, situaciji kako je ozljeda nastala, prošlim (bolnim) iskustvima, raspoloženju, strahovima, razini stresa, fizičkim aktivnostima te životnom stilu.
  • Operacija nije uvijek potrebna :postoje vrlo dobre metode koje možete poduzeti prije, jedna od njih je inverzija kralježnice
  • Ne postoji savršeno držanje : vrlo je važno truditi se pravilno držati kod hodanja ili stajanja. S druge strane, to je vrlo teško na poslu gdje često puta cijeli dan sjedimo. Vrlo je važno češće mijenjati položaj sjedenja ili se svakih 1 sat malo prošetati kako bi zadržali gibljivost.
Za dodatna pitanja nazovite nas ili pošaljite mail.

Vaš Bioclinic tim.